Vladan Desnica
Vladan Desnica →foto (17.rujan 1905.-4.ožujak 1967.) studirao je pravo u Zagrebu i Parizu. Nakon diplome odvjetnički je pripravnik u kancelariji svog oca, a nakon toga se zaposlio u Državnom pravobranilaštvu u Splitu. Od 1945. do 1950. radi u Zagrebu kao načelnik pravnog odjeljenja Ministarstva financija.
Smisao za ljepotu i umjetnost Vladan nasljeđuje od svojih roditelja. U kući Desničinih umjetnosti se posvećivala velika pažnja, bila je to plodna i stimulativna atmosfera koja je utjecala na sklonosti, ukus i stil budućeg pisca. U kući Desničinih su se sastajali najistaknutiji zadarski intelektualci.
Vladan je bio erudit. Znao je pet jezika, bio je dobro upućen u filozofiju i povijest umjetnosti. Prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog. Godinama se bavio glazbom, školovao je svoj glas i komponirao. U književnosti se povremeno javlja od tridesetih godina 20. st., no od 1950. djeluje kao slobodan pisac i u idućem desetljeću objavljuje najveći dio svog obujmom nevelikog, ali značajnog književnog opusa.
Oženio je Kseniju Carić iz Jelse s otoka Hvara s kojom je imao četvoro djece.
Književni opus Vladana Desnice
Objavio je dva romana: Zimsko ljetovanje(1950.), Proljeća Ivana Galeba (1957). Treći, Pronalazak Athantika ostao je nedovršen. Napisao je 32 novele objavljene u četiri zbirke:Olupine na suncu (1952.), Proljeće u Badrovcu(1955.), Tu, odmah pored nas (1956.) i Fratar sa zelenom bradom (1959.). Objavio je zbirku pjesama Slijepac na žalu (1956.) i dramu Ljestve Jakovljeve(1961.). Uspješno je pisao eseje, književne i kazališne kritike i druge kratke forme, a zapažen i njegov filmski scenarij Koncert (1954.) prema kojem je Branko Belan snimio istoimeni film. (Popis filmova po scenarijima Vladana Desnice ili njegovim novelama – The Internet Movie Database).
Izniman stilist, Desnica veliku pažnju posvećuje i najsitnijem detalju, i rečeničnom ritmu, i kompoziciji. Po vokaciji je prije svega pisac kratke forme, pa je tako i struktura njegovog romanaProljeća Ivana Galeba sasvim osobena, sastavljena od fragmenata, manjih novelističkih proznih cjelina. Tematski se Desničin opus dijeli na dva djela. Svjedočenje o građanskom društvu i rustikalnim epizodama na području urbane Dalmacije i njenog zaostalog seljačkog zaleđa, u kojem uočava bitne karakteristike građanskog i seljačkog mentaliteta obilježava jedan dio njegovog stvaralaštva. U Proljećima Ivana Galebatežište interesa se prebacuje s vanjskih na unutarnja zbivanja, na introspekciju, intelektualnu analizu i sintezu, pronicanje u dubinu ljudske psihe i temeljna pitanja života i smrti. Takva težnja prirodno pronalazi svoj stil koji karakterizira nelinearnost, vremenska skokovitost, esejizam, fragmentarnost, retrospekcije, elemente koje labavo integrira lik violinista prikovanog za bolnički krevet u promišljanju koje odustaje od obične ljudske nade, ali i uobičajenog ljudskog očaja, naslućujući jedan dublji smisao.
“U stvarima je jedna luda zbrka i jedna mudra harmonija; jedan pijani besporedak i jedan dublji smisao. Kome je dano da to spozna, dobro je proživio svoj vijek. Taj je obišao čitav svoj krug.
Sklapam ponovo oči, i gle, kao da to nije roj mladih mušica što oko moje glave igra tjeran u kovitlac daškom vjetra koji po tek prosušenoj zemlji šara male virove prašine, već da to oko mene šume moja minula proljeća. Žmirim na mladom proljetnom suncu i osjećam da sad već na životu ne treba tražiti drugog cilja ni dubljeg smisla. Vedar sunčan dan, i kora ljeba, i krpa neba sa šakom zvijezda nad glavom – i ja ne mogu da zamislim veće ni stvarnije sreće: sve želje šute i čula dremlju, a misli imaju prazničko ruho i bijele skrštene ruke.
Na koncu sviju staza stoji šutnja i mir sa svime: široki mir sa bolom, s ljudima, sa životom – sa samim sobom. U meni tišina, nada mnom podne bez ruba, uokolo prizori zemlje u dobroj poplavi sunca.
Zar se na tako malo sav život sveo? Je li to starost, preživjelost, umor? Ili posljednja, vrhovna mudrost: krajnja odreka svega?
Ne znam. Osjećam samo da nema stvarnijeg dobra od toga: mir sa radošću, s bolom – i preplavljenost – suncem.”
(završni odlomci iz Proljeća Ivana Galeba)
snimka radijskog interviewa s Vladanom Desnicom
Desničini susreti
stogodišnjica rođenja Vladana Desnice