Iz obrazloženja rješenja Ministarstva kulture RH kojim se utvrđuje da Kula Stojana Jankovića i crkva sv. Đurđa u Islam Grčkom ima svojstvo kulturnog dobra, 25. svibnja 2006.

"Stojan Janković je 1670. godine investiturom dobio zemlje i posjed u Islamu Grčkom kao zasluge za borbe u mletačko-turskim ratovima. Dodjelu zemalja i titulu je izvršila Mletačka republika.

Kula Jankovića je sklop stambenih i gospodarskih zgrada raspoređenih na prostoru veličine oko 4500 kvadratnih metara. Posjed se nalazi na niskom brijegu do kojeg s istoka vodi povijesna srednjovjekovna prometnica koju pisana vrela nazivaju Velikom cestom (Via magna). Današnji je izgled i raspored sklopa rezultat više građevnih faza, koje su nastupile u razdoblju od 17. do početka 20. stoljeća. Kompleks u tlocrtu ima oblik nepravilnog pravokutnika, dimenzija 54.40 × 72.8 × 53.50 × 85.00 metara. Izrastao je na mjestu nekog ranijeg imanja i njegovih zgrada. Na temelju povijesne građe pretpostavlja se da najstariju jezgru sklopa čini zgrada zvana kula. Možda se prvotno na tom mjestu nalazila neka prava kula, čija je fortifikacijska funkcija izgradnjom ovog kompleksa zamijenjena stambenom i gospodarskom. U prizemlju je prostorija koja se naziva tamnica ; djelomično je ispod razine tla a presvođena je polukružnim svodom. Iznad tamnice je smještena kuhinja, presvođena na jednak način. Drugi građevinski sloj čini stambeno-gospodarski sklop u njegovom prvotnom opsegu. Sastoji se od velike stambene zgrade iza koje je unutrašnje dvorište, a prema jugu i zapadu zatvaraju ga dva gospodarska krila, te prema sjeveru ogradni zid. Treći sloj čini široki pojas prigrađen s istočne i sjeverne strane i zatvoren visokim ogradnim zidom. Na taj je način prvotna jezgra sa cijelim drugim slojem postala stambenim dijelom, a uz novi ogradni zid podignuti su novi gospodarski objekti. Najvrjedniji među njima je kukuružnjak, prigrađen sa sjeverne strane uz veliku stambenu kuću. Pred njim se prostire dvorište. Sve su građevine prizemnice i jednokatnice osim glavne stambene zgrade koja je dvokatna. Zidane su na rustičan način lokalnim kamenom, bez stroge uslojenosti i finog klesanja blokova. Vanjske i unutrašnje plohe prostora su ožbukane, dok gospodarske prostorije i ogradni zid nisu. Otvori na zgradama imaju jednostavne kamene okvire, a kosi krovovi su prvotno vjerojatno imali kameni pokrov. Izvan opsega sklopa, s njegove sjeverne, zapadne i južne strane, prostiru se parkovno riješeni predjeli imanja. Sastoje se od voćnjaka i perivoja te borika sa sjeverne strane, u kojem se nalazi kapela sv. Đurđa. Kapelu obitelj Desnica, današnji vlasnici imanja koriste kao mauzolej tj. kompleksu je služila kao obiteljska grobnica. U njoj je pokopan i poznati književnik Vladan Desnica. Crkva ima romaničke osobine i povijesno je jedna od crkava srednjovjekovnih sela Tršćane ili Kaćina Gorica koja su se nalazila na području Islama Grčkog uz Veliku cestu. Tlocrtno je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, dimenzija 17.54 × 6.90 metara. Naos je pokriven otvorenim krovištem. Pročelje u središnjoj osi ima glavni portal koji završava lunetom a sličan portal je i na bočnoj južnoj fasadi. Nad glavnim portalom je rustična rozeta a u vrhu zabata zvonik - preslica na jedno zvono barokne profilacije na kojem je biogrb Jankovića stradao u ratu. Ovaj je kompleks svojom strukturom jedan od najvrjednijih primjera stambeno - gospodarskog graditeljstva na prostoru zadarskog zaleđa."