Kula Jankovića, smještena u selu Islam Grčki blizu Zadra, rijedak je i izuzetan primjer spoja utvrde i stambenog objekta, a potječe još iz srednjeg vijeka. Objekt je bio posebno važan u XVII stoljeću kad se nalazio na razmeđi između Mletačke republike i Osmanskog carstva koje se sve više širilo. Kompleks ima oblik pravokutnika stranica 80 x 60 m, a obrubljen je djelomično zgradama (stambenim objektima, ambarima, konjušnicama) a djelomično visokim zidovima. Glavna stambena zgrada i kula dijele unutarnji prostor na dva dvorišta. Neposredno izvan zidova nalazi se srednjevjekovna romanička crkva koja također pripada kompleksu. Ispod glavne kule nalazi se tamnica i tajna izba povezana sa skrivenim izlazom. Kompleks je smješten na brežuljku a okružen je prekrasnim parkom s rijetkim biljkama i stoljetnim stablima, a uoči rata bio je u postupku za priznavanje zaštićenog prirodnog područja. Posjeduje vlastiti izvor vode i ribnjak. Objekt je službeno priznati Spomenik kulture. On je gotovo četiri stoljeća u vlasništvu porodice Janković-Desnica. U Kuli su postojale vrijedne zbirke ikona (od XVI -XVIII stoljeća), slika iz XIX vijeka, vrijedni crkveni predmeti, zbirka srednjevjekovnog oružja i umjetničkih predmeta, etnografska zbirka, arheološka zbirka, knjižnica sa oko 6.000 knjiga od kojih su mnoge na stranim jezicima (prvenstveno na talijanskom, ruskom i francuskom), te namještaj, zemljopisne karte itd.

50-tih i 60-tih godina, Vladan Desnica (poznati književnik i vlasnik Kule) otvara za javnost najstariji dio dvorca, uredivši nekoliko ambijentalno najvrednijih prostorija kao izložbeni prostor za dio zbirki. 1988. Kula, kao Spomenik kulture prve kategorije ulazi u plan temeljite obnove, te su započeti opsežni radovi na rekonstrukciji kompleksa u organizaciji i pod stručnim vodstvom zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika, s idejom da značajan dio kompleksa postane Zavičajni muzej, depandansa Muzeja u Benkovcu. Radovi su prekinuti početkom rata, u kojem Kula trpi značajnija oštećenja.

2001. sredstvima Ministarstva kulture započinje građevinska sanacija Kule, a projektom 'Mostovi' Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenuta je inicijativa za revitalizaciju Kule i pripadajućeg arboretuma kao područja značajnog kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa.