Stanje kompleksa Kula Stojana Jankovića
Veliki dio kompleksa (stambeni i gospodarski) bio je jako oštecen tijekom i nakon rata (stupanj oštećenja 4 i 5). Većina krovova i starih drvenih podova uništeni su u požaru. Ipak, dijelovi objekta (posebno fortifikacija, koja uključuje ‘kulu’, ‘staru kužinu’ i ‘tamnicu’), koje je Zavod za zaštitu spomenika u Zadru obnovio u periodu od 1989-91 g, (i gdje su zidovi debeli i do 1 m) uglavnom su izdržali te su ostali u relativno dobrom stanju. Navedeni objekti i sada imaju tek manja oštećenja. Također je u dobrom stanju romanička crkvica Sv. Đorda; koja je pretrpjela manja oštećenja. Od 2002 g. Ministarstvo kulture RH započelo je postepenu obnovu kompleksa:

Radovi obnove – građevinske i konstruktivne sanacije u Kuli Jankovića 2002 – 2010
Od 2002 g. ponovno započinju radovi obnove i rekonstrukcije kompleksa Kule Jankovića sredstvima Ministarstva kulture RH, te uz stručno vodstvo Konzervatorskog zavoda u Zadru. Najprije su, 2002 g., sanirana oštećenja na crkvi (uključujući popravak devastiranog groba Vladana Desnice). Tijekom 2004-2005 g. dovršena je osnovna građevinska sanacija objekta ‘stara kuća’. Tijekom 2006 g. obavljena je osnovna sanacija dijela južnog krila objekta, tzv. “sala+ispred sale”, koja je dobila krovnu konstrukciju i krov. Tijekom 2007 g. sanirani su zidovi južnog krila objekta (objekt ’novi stan‘, koji sa objektom ‘sala’ dijeli isti krov), (sanirane rupe u zidu od granata, zidovi učvršceni zategama te injektirani). U 2008.g velika južna fronta objekta ‘novi stan’ dobila je krov i pod prvog kata.
U 2009-2010. g. konstruktivna i građevinska sanacija kompleksa dobila je veći zamah, posebno: dovršila se osnovna sanacija jugo-zapadnog krila kompleksa (objekt ‘novi stan’), tako da je napravljena krovna/podna konstrukcija i krov istočnog i zapadnog dijela objekta. Nadalje, za gotovo sve do sada obnovljene dijelove kompleksa izrađena su vanjska vrata i prozori. Tako su se ti dijelovi (‘stara kuća’, ‘kula’, ‘sala’, ‘novi stan’ i ‘magazin’ mogli zatvoriti i tako zaštititi od atmosferilija a i otežati mogući vandalizam.
Također, kroz ljeto 2009 g. popravljen je veliki dio visokog vanjskog istočnog zida kompleksa, te rekonstruiran srušeni luk ulaznih vrata (‘kapije’). Oštećena velika ulazna vrata u kompleks također su obnovljenja. Slično, u 2010. g. popravljen je južni zid kompleksa, izgradeni srušeni dijelovi zida oko izlaza iz kompleksa prema parku, te su vrata (nestala za vrijeme rata) rekonstruirana prema slikama iz 1914. g. i 1960. g.
Nadalje, obnovljeno je izgorjelo stepenište koje vodi na ravne krovove (donju i gornju terasu kule), te izrađena vanjska vrata i svi prozori na tom objektu. To su bili bitni koraci prema osposobljavanju ovih prostorija za dovođenje u planirane funkcije. Posebno, pomalo se stječu uvjeti za povrat etnografske zbirke u ‘staru kuhinju’, kao prve od zbirki koje će se vratiti u Kulu Jankovića (inventar je sada deponiran u Muzeju u Biogradu). Planira se da će, ukoliko se uspiju osigurati sredstva, ovaj značajni pothvat biti dovršen do ljeta/jeseni 2011, do kada bi se trebala završiti registracija zbirke, uređenje unutrašnjeg prostora, obnoviti nešto osnovnog inventara te izraditi postav zbirke.
Konačno, ali ne manje važno, obnovljeni su dijelovi osnovne infrastrukture (kanalizacije, vodovoda, struje, što su bitni preduvjeti za više aktivnosti u objektu.
Iako su redovna sredstva odobrena od Ministarstva kulture za 2009. i 2010 g. bila znatno niža od predloženih, ovi vrlo ambiciozni planovi obnove su se uspjeti ostvariti gotovo u potpunosti zahvaljujući dodatnim sredstvima, doniranim iz Proračuna RH Društvu za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, a na temelju koalicijskog sporazuma HDZ-SDSS.

Status zbirki Kule Jankovića: 
Najvrjedniji dijelovi inventara preživjeli su ratna razaranja i njihov sadašnji status je slijedeći:
Zbirka ikona (oko 40 ikona iz 16-18 st.; u potpunosti sačuvana), zbirka sakralnih predmeta (uglavnom sačuvana), zbirka starog oružja (sačuvana; u Hrvatskom povijesnom muzeju; nakon što ju je 1950-ih V. Desnica bio donirao Muzeju Srba u Hrvatskoj), etnografska zbirka (uglavnom sačuvana – danas u muzeju u Biogradu), arheološka zbirka (većinom nestala), galerija slika (uglavnom sačuvana), zbirka antiknog namještaja (uglavnom nestala), zbirka geografskih karata (sačuvana), albumi starih fotografija (sačuvani), bogata arhivska grada (sačuvana), zbirka umjetničkih predmeta (uglavnom nestala), biblioteka s oko 4.000 knjiga na raznim jezicima (sačuvana).
Jedinstvene zasluge u spašavanju arhiva, biblioteke i velikog dijela tih zbirki ima mr. sc. M. Savić (kustos Benkovačkog muzeja do 1995. g.). U dramatičnim ratnim vremenima 1992-95, on je samoinicijativno donio dvije odluke, obje rizične (i za inventar i za njega osobno, te donesene bez mogućnosti konzultacija s vlasnicima), koje su se kasnije pokazale ispravnima i odlučnima za sačuvanje inventara: Prva, 1992 g., bila je preseljenje svog vrjednijeg inventara (osim namještaja) iz Kule Jankovića u Benkovački muzej, a druga, 4.08.1995. g., izmještanje većeg dijela tog inventara iz Benkovca u Beograd (Muzej Srpske pravoslavne crkve). Razvoj događaja kasnije pokazao je da su obje odluke bile spasonosne za inventar: sve što je bilo ostalo u Kuli izgorjelo je skupa s krovovima Kule. S druge strane, veći dio inventara koji je ostao u Benkovačkom muzeju (osim etnografske zbirke koju je prihvatio Muzej u Biogradu) bio je pokraden iza rata, u desetak uzastopnih provala u Muzej (koji je smješten u ‘Kaštelu’, na osami iznad Benkovca, te je bio godinama bez čuvara i/ili kustosa).
Paralelno s fizičkom restauracijom zgrada Kule Jankovica teče i detaljan znanstveno-stručni rad inventarizacije i dokumentacije različitih zbirki, arhiva i cjelokupnog inventara Kule Jankovića. U organizaciji SNV-a, muzeološku strucnu i znanstvenu obradu fundusa Kule Jankovića, koji uključuje rad na arhivima, biblioteci i inventaru Kule, te pripremih radnji za njihovu djelomičnu prezentaciju, provodi mr. sc. M. Savić, koji je i prije rata, u funkciji kustosa Benkovačkog Muzeja, radio na zbirkama i inventaru Kule Jankovića. Ova vrlo opsežna kataloška obrada fundusa, sada pohranjenog na više lokacija (Benkovac, Beograd, Zagreb, Biograd) trajati će više godina.

Aktivnosti u Kuli Jankovića 2005 – 2010
Paralelno sa obnovom i rekonstrukcijom iznalaze se mogućnosti kako da se ovaj spomenik kulture dovede u nove funkcije. Da bi se spasio kompleks od propasti i deterioracije potrebna su s jedne strane velika materijalna sredstva ali, s druge strane, i revitalizacijske akcije, inicijative i projekti koji bi osmislile nove sadržaje u Kuli. Revitalizacijske aktivnosti ne samo da potiču i daju smisao nastavku obnove Kule, već potiču na (i ukazuju potrebu za) obnovom i revitalizacijom i njenog okruženja, tj. doprinose obnovi normalnog života u Islamu Grčkom i Latinskom te Kašicu te drugim okolnim selima kao i otvaranju novih perspektiva ovom ratom teško pogodenom kraju.
Prva takva važna revitalizacijska inicijativa bio je kulturno-edukacijski-istraživački program u Ravnim Kotarima – projekt Mostovi, (Bridges, započet 2003 g. kao dio znanstveno-istraživačkog projekta Triplex Confinium, Odsjeka za Povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu; Prof. dr. sc. Drago Roksandić), koji, uz niz ciljeva vezanih za razvoj područja, želi stvoriti uvjete i razviti načine za revitalizaciju Kule Stojana Jankovića i pripadajućeg arboretuma kao područja značajnog kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa, te su u tom smislu pokrenuli niz akcija u Kuli Jankovića.
Prva konkretna takva akcija, u gotovo nadrealistickom okruženju gotovo sasvim srušenog kompleksa, a i srušenih okolnih sela praktički bez stanovnika, bila je vrlo uspješan skup obilježavanje 100-godišnjice rođenja Vladana Desnice (održan 17. 09. 2005, u Kuli Jankovića, uz visoko pokroviteljstvo tadašnjeg predsjednika republike RH Stjepana Mesića, te uz prisutnost niza ličnosti iz kulturnog i javnog života).
Nadalje, u rujnu 2006 u Kuli Jankovića je održan dio kulturno-znanstvenog skupa ‘Desničini susreti 2006′, koji su se od 2005 g. počeli redovito održavati svake godine. (Program Desničini susreti pokrenuo je još 1989. g. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Prof. Dr. sc. Drago Roksandić) ali je bio prekinut izbijanjem rata. Cilj programa su socio-humanistička znanstvena istraživanja, uključivo istraživanja hrvatsko-srpskih odnosa u poratnim okolnostima, a i općenitije, odnosi većine i manjine, političke vlasti i disidenata, odnosi ‘različitih’, itd. itd.). Tema naredna dva skupa ‘Desničini susreti’, održanih u rujnu 2007, te rujnu 2008, bila je ‘Pripadanje kulturi – kultura pripadanja‘, koja je privukla sudionike iz različitih znanstvenih disciplina i iz raznih država. Znanstveno-kulturni simpozij ‘Desničini susreti’ 18-20 rujna 2009 g. imao je temu ‘Umjetnik i vlast 1945-1954′. Održan je djelomično u Zagrebu, Zadru i Kuli Jankovića. U 2010 g. skup se održao u Zadru (17 i 18. 09) i u Kuli Jankovića, 19. rujna. Ovogodišnju temu rasprave: ‘Ideologija vlasti i ideologičnost teksta’ , uz Prof. Roksandića, formulirao je i koncepcijski osmislio prof. dr. sc. Zoran Kravar s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skup u 2010 g. bio je ne samo najopsežniji vec i najutjecajniji do sada, sa vrlo značajnim odjekom u medijima. Za ‘Desničine susrete 2011′ g također je vec određena tema („Intelektualci i rat, 1939. – 1947.“) te je predviđeno da se opet posljednji dan skupa održi u Kuli Jankovića.
Također su od 2006 g. nadalje organizirani svake godine Međunarodni volonterski kampovi (obično 20-tak sudionika), gdje su volonteri, pod stručnim nadzorom, radili na raščišćavanju ruševina, te uređenju okoliša. Za razliku od prvog Volonterskog kampa, kad su volonteri spavali u kampu u Novigradu, volonteri od 2007 g. spavaju u Kuli, što je doprinijelo povećanju efektivnih radnih sati i smanjilo troškove. Od 2008 g. i hrana se lokalno pripremala u selu te dovozila u Kulu, što je dodatno pridonijelo većem učinku. Volonteri su do sada bili mladi ljudi iz Belgije, Francuske, Australije…. U prve 4 godine volonteri su u potpunosti očistili prostore kompleksa od ruševina, dok je u 2010 godini započeto raščišćavanje i uređivanje sasvim zaraslog i zapuštenog parkovnog dijela.
U terminu kampa održavale su se, od 2007 g. na dalje, i Ljetne škole (na engleskom i francuskom jeziku) na teme upoznavanja kulturne baštine, posebno Sjeverne Dalmacije, te njezine zaštite (‘Cultural heritage: research, protection and revitalization’). Popodnevima se volontere vodilo na kupanje a svake su godine organizirani i izleti, pod stručnim vodstvom, s obilaskom objekata kulturne baštine u Benkovačkom kraju.
Također, termini kampa iskorišteni su za posjete i razgovore s predstavnicima Sveučilišta iz Zadra i Zagreba, kad je i začeta ideja o mogućem Sveučilišnom centru u dijelu Kule Jankovića.
Nadalje, 2007 g. u Kuli Jankovića snimljen je dio japanskog dokumentarno-animiranog filma ‘Stojan Janković –Hero of the Border’.(autor Prof. Ishao Koshimura, sa Zokei University, Tokio).
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izveo je terenski rad, u okviru kojeg su prikupljani podaci u selima Islam Grčki, Islam Latinski, Kašić (tradicijska arhitektura, tradicijsko korištenje energetskih izvora, radna praksa vezana uz poljodjelstvo, načine komuniciranja, trgovanja, društvenog života, tradicijska hrana i lijekovi, itd.
Veliku većinu aktivnosti u Kuli od samog poslijeratnog novog početka 2005 g. organizirao je Prof. dr. sc. Drago Roksandić (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije ), sa suradnicima, te kolega iz drugih Odsjeka Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz pomoć članova porodice Desnica i Društva za obnovu i revitalizaciju Kule S. Jankovića, a u 2008 g-2010 g.. i uz uključivanje Centra za Mirovne Studije, (CMS) – Zagreb.
Nadalje, od početka 2009 g. provodio se Projekt pod naslovom Old Castle – New Bridges (Stari dvorac – novi mostovi) u trajanje od 14 mjeseci. Financirala ga je EU, unutar okvirnog programa EIDHR (European Initiative for Democracy and Human Rights). Predlagač je bio CMS – Centar za mirovne studije, Zagreb, u suradnji s 3 druga partnera. Značajan dio aktivnosti i radionica odvijao se u Kuli Jankovića. Aktivnosti u projektu imale su za cilj smanjenje tenzija medu različitim etničkim skupinama i pružanje specificnih treninga (MIRAMIDE) pojedincima zainteresiranim da se osposobe za rad na mirnom razrješavanju konflikata. I novi projekt: Old Castle – More Bridges (Stari dvorac – više mostova’ također je prihvaćen za financiranje od strane EU. Aktivnosti su započele početkom 2010 g., te predstavljaju i nastavak prethodnog projekta ali i njegovo proširenje, koje obuhvaća dodatne aktivnosti i dodatne partnere. To su: ‘Documenta’, Zagreb (www.documenta.hr; Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću ’) koja, između ostalog, prikuplja osobna sjećanja na rat, s ciljem dokumentiranja i razjašnjavanja ratnih zbivanja iz perspektive preživjelih. Documenta provodi projekt strukturiranih razgovora o ovoj traumatskoj temi koristeći metodologiju usmene povijesti, putem audio i video snimanja, te kasnije obrade materijala. Zatim dvije Nevladine udruge iz šire okolice Kule – Udruga Pokretač, Korenica (www.udruga-pokretac.hr/) i ‘Udruga obnovitelja’ (Gornji Karin; www.karin.hr/udruga_obnovitelja.htm ), koje rade na izgradnji civilnog društva i poboljšanja kvalitete života u ovoj poslijeratnoj regiji. U okviru projekta izradena je i izdana knjiga Ravni Kotari i Bukovica- Kulturni vodič, s ciljem približavanja javnosti vrlo značajnih a općenito slabo poznatih kulturnih vrijednosti ovoga kraja (tekstualno i slikovno obuhvaćeno 43 lokaliteta). Kako je Kula Jankovića bila značajna i Hrvatima i Srbima koji su živjeli i ponovno žive u blizini Kule njene vrijednosti se koriste i kao simbol zajedničkih interesa i kao mjesto gdje se održava značajan dio aktivnosti. Također, u okviru projekta održan je u Kuli Jankovića (16. 10. 2010) i Sajam Udruga civilnog društva (prisustvovalo oko 30 udruga).

Tijekom 2008-2010 g. niz ličnosti iz kulture, znanosti, visokog školstva i politike posjetio je Kulu Jankovića, pa su s vlasnicima diskutirali mogućnosti ubrzanja obnove te načine revitalizacije Kule Jankovića, kao i o mogućim budućim sadržajima i aktivnostima u ovom spomeniku kulture. Također je, u ožujku 2009, Kulu Jankovića posjetio i tadašnji predsjednik RH g. Stjepan Mesić. Već ranije je bila pokrenuta inicijativa (Prof. dr. sc. Drago Roksandić) da se u Kuli osnuje Centar za interkulturalizam Vladan Desnica, a od ljeta 2008 g. javila se i inicijativa da se osnuje Međunarodni sveučilišni centar (MSC), za koji su interes iskazali Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Zadru (uz opcije da mu se eventualno priključe i neka inozemna sveučilišta (Padova, Graz, te iz zemalja regije).
Sastancima i u Kuli (ožujak 2009 g.) i u Zagrebu (svibanj, rujan, listopad 2009) napravljeni su daljnji koraci u tim inicijativama. Kao rezultat tih pregovora, 29. 10. 2009 g. vlasnici su sa Sveučilištem u Zagrebu sklopili Sporazum o dugoročnom korištenju, kojem je cilj izgradnja tzv. ‘Sjeverne fronte’ Kule, u kojem je planirano da bude Međunarodni sveučilišni centar. Više detalja na: http://www.unizg.hr/novosti-pojedinacno/sporazum-sveucilista-u-zagrebu-i-vlasnika-kule-stojana-jankovica/78e010d3c7dc9f8f0177f9ce8a8ede15/?tx_ttnews[pointer]=13&tx_ttnews[backPid]=1
Tijekom 2010 formuliran je i konkretni prijedlog projekta: Međunarodni sveučilišni centar u Islamu Grckom i mediteranska akademska zajednica: Razvoj i perspektive, s kojom su se 4 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu suradnički prijavilo na Natječaj za razvojne projekte Sveučilišta u Zagrebu, za programe ZAJEDNO, SVIJET i PROSTOR (Voditelj projekta: prof. dr. sc. Drago Roksandić).
U pripremi je i nastavak/proširenje istog projekta s namjerom da ga se prijavi na natječaj Hrvatske Zaklede za znanost.
U rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 28.12.2010 održana je promocija projekta Međunarodni sveučilišni centar, na kojoj su, izmedu ostalih, govorili i rektori Zagrebačkog sveučilišta (dr.sc. A. Bjeliš), Zadarskog sveučilišta (prof. dr.sc. A. Uglešić) te Potpredsjednik Vlade RH (dr.sc. S. Uzelac). Analogna promocija, takoder medijski dobro popraćena, uspješno je održana 24. 03. 2011. Na Sveučilištu u Zadru.

Navedene aktivnosti u Kuli rezultat su brojnih projekata, manifestacija i aktivnosti direktno povezanih s Kulom Jankovica:

Projekti:
Ministarstvo Kulture RH od 2003 g. financira postepenu obnovu Kule Jankovica
Projekt Mostovi (Bridges) – od 2003 g. nadalje
Projekt unutar InterRegIII (Filozofski Fakultet Zagreb- Sveučilište u Padovi)
Projekt Međunarodnog sveučilišnog centra u Sjevernoj fronti kule S. Jankovića, u nastajanju
EU Projekt: Old Castle – New Bridges , CMS i partneri (2009-2010), te njegov nastavak:
EU Projekt: Old Castle – More Bridges , CMS i partneri (2010-2011)
Izložbe:
Izložba fotografija o Kuli Jankovića (u organizaciji i prostorijama SKD Prosvjeta), Zagreb Jan.-Feb. 2003 g, s Javnom tribinom 15. 01. 2003 g.
Izložba «Baština dvora Jankovića» (prezentirano preko 500 izložaka iz Kule; autor izložbe Mr. sc. M. Savić)); Beograd, Maj-Juni 2006
Novije knjige o Kuli Jankovica i ljudima povezanih s njom:
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije započeo je u 2010 g. sa izdavanjem biblioteke “Desničini susreti”, te su do sada tiskane 3 knjige:
Milana Černelić, Marijeta Rajković Iveta (uredile), Zapisi iz gornjih Ravnih kotara. Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini, FF press, Zagreb 2010.
Drago Roksandić, Ivana Cvijović (uredili), Zbornika radova “Desničini susreti 2005. – 2008.”, Plejade, Zagreb 2010.
Ivan Bašić, Od domus episcopi do Kule Jankovića. Prostorni razvoj Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, FF press, Zagreb 2010.
Bukovica i Ravni kotari – Vodič kroz kulturnu baštinu (2010); CMS i partneri, uredila P. Jurlina; autori tekstova J. Predovan, M. Čurković i M. Jurjević
M. Savić: Boško Desnica (Prosvjeta-VBZ, Zagreb 2008);
Kula Jankovića (prošireni Katalog uz izložbu u Beogradu, 2006, M. Savić);
Dvotomna knjiga Hotimično iskustvo, Prof. D. Marinkovic; VBZ, Zagreb, 2005 g.
M. Savić: Ilija Dede Janković (Prosvjeta, Zagreb, 2003 g.),
Također, izrađeno je više doktorskih teza (uključivo jedna u Padovi i jedna u Rimu), diplomskih radova, seminara, itd., direktno vezanih za Kulu Jankovića i/ili ljude povezane s njom. Iz one u Padovi nastala je i knjiga: Tea Mayhew, Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule – Contado di Zara 1645-1718, (Viella, Roma, Italia, 2009)
Detalji o navedenim aktivnostima i projektima vezanim uz, Kulu Jankovića, te o ličnostima direktno povezanim s Kulom, lokalnom baštinom, kao i o aktivnostima i projektima, itd. mogu se naći na www.ffzg.hr/mostovi. Takoder, od 2006 g. djeluje i Udruga Prijatelja Kule Jankovića (puni naziv ‘Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi’). Stranica društva, www.kulajankovica.hr/, pored informacija o tekućim aktivnosti udruge, daje niz slikovnih i pisanih materijala o Kuli Jankovića i ljudima povezanih s Kulom, o regiji itd. (hrvatski, engleski, francuski, talijanski).
Vizije i želje, inicijative i nastojanja vlasnika Kule Jankovića u smjeru dugoročne revitalizacije kompleksa Kula Stojana Jankovića:

Vlasnici žele da vrijedno kulturno naslijeđe Kule Jankovića bude dostupno javnosti, najbolje unutar zgrada najstarije samoj povijesne jezgre, kako za posjetitelje tako i za daljnje stručno istraživanje zbirki, biblioteka i arhiva porodica Janković-Desnica.
Također, vlasnici su spremni omogućiti javno korištenje i nekih drugih dijelova Kule, posebno za kulturne, edukativne, istraživačke i razvojne projekte, posebno:
– Za osnivanje Međunarodnog sveučilišnog centra (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, uz očekivano priključivanje i drugih Sveučilišta (za sada su pokazali načelni interes Graz, Bec, i neka Sveučilišta iz drugih susjednih država). Centar zamišljamo kao modernu, state-of-the-art ustanovu, s mogućnošcu povremenog smještaja i profesora i studenata
Sveučilišni centar bavio bi se obrazovnim, znanstvenim, kulturnim i razvojnim projektima, kao i održavanjem konferencija, ljetnih škola, terenskog rada, umjetničkih/restauratorskih kolonija, itd.
Centar bi trebao težiti da postigne međunarodnu prepoznatljivost i vodeću poziciju u regiji u više područja, a procjenjujemo da već sada za to imaju posebno dobre izglede:
Centar za intekulturalizam (Prof. dr. sc. Drago Roksandic, (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu; Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije), s brojnim suradnicima
Centar za projekte održivog razvoja (posebno Mediteranske poljoprivredne kulture,
regionalna arhitektura, održivog razvoja sela posebno u ‘nerazvijenim područjima’,
obnovljivim izvorima energije, itd.

Ne-akademske aktivnosti u Kuli (projekti važni za lokalnu zajednicu, dodatno obrazovanje,…) mogao bi organizirati i provoditi Udruge kao što su:
Centar za Mirovne Studije u suradnji sa
Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića
te drugim zainteresiranim Nevladinim neprofitnim udrugama i Organizacijama lokalne zajednice (zainteresirana tijela/aktivisti)

Povijesni dio Kule Jankovića
– dijelom muzejska (Memorijalna zbirka značajnih Jankovića i Desnica) u kojoj
bi se izložili najvrjedniji dijelovi iz bogatih zbirki i arhiva Kule Jankovića
– dijelom kao ‘Kuća pisca’ (ovakvi postavi brojni su u EU, posebno Francuskoj)
– dijelom kao Muzej mira (Prof. dr. sc. Tomislav Šola, Odsjek informacijskih znanosti,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Svi ovi ‘planovi’su, , ‘projekt u radu’ i podložni su, razumljivo, promjenama i dopunama – za ‘konačne’ planove revitalizacije potrebne su opsežne i kreativne stručne diskusije svih potencijalno zainteresiranih…….a vjerojatno i vrijeme.